Fizzit v2

Switch to desktop Register Login

Fenomenologija

Dan Zemlje - dan skrivenih motiva?

priroda_2

 

Drage čitateljice i dragi čitatelji, sretan vam Dan Zemlje. 

 

Vjerojatno ste već mogli primijetiti kako je u posljednjih tridesetak godina postalo jako popularno raznim datumima diljem godine pokušati dati određen tračak posebnosti proglašavajući ih danima nečega. Tako imamo dan vegetarijanaca, dan bolesnika od astme, dan kopnenih voda, dan slabovidnih osoba, dan jezika, dan različitosti, dan prijateljstva, dan obitelji i mnoge druge dane koji su, ako ćemo biti do kraja iskreni, zapravo potpuno besmisleni, jer obično obilježavaju stvari koje bi trebalo doživljavati zdravo za gotovo, kao dio normalnog promišljanja i djelovanja unutar civiliziranog društva. Osim toga, na takav način najbolje potvrđujemo tezu kako u današnjem svijetu često i nasilnog isticanja posebnosti u konačnici sve postaje - vrlo prosječno. 

 

Nemojte nas pogrešno shvatiti. Mi zapravo smatramo kako je naš planet prekrasan, slažemo se da ga treba očuvati i zalažemo se za čist okoliš sa što manje zagađenja u njemu. Da budemo iskreni, teško nam je shvatiti da bi jedna normalna, razborita osoba htjela živjeti okružena smećem i udisati smrad. Stoga imamo određene simpatije za ekologe, čak i kad putuju na svoje ekološke kongrese jumbo jetovima koji maestralno zagađuju i kada u filmu Avatar Jamesa Camerona vide svoj osobni totem, mada se, ako malo bolje pogledamo, zapravo radi o uratku koji u konačnici poručuje kako Indijanci... pardon, Pandorci, zapravo ne mogu ništa konkretno srediti dok se ne pojavi bijeli čovjek koji im se odluči smilovati i uzeti stvar u svoje ruke. Međutim, sve u svemu, doista mislimo kako je intencija osvješćivanja stanovništa našeg planeta o čistoći okoliša u kojem obitavaju doista pozitivna pa vam stoga s osmijehom na licu čestitamo današnji dan i nadamo se da ćete barem danas paziti gdje bacate papiriće. 

 

Sve je zapravo počelo one prijelomne godine kada se je toliko toga promijenilo, kada je svijet krenuo u jednom drugom smjeru s kojeg više nikada nije uspio skrenuti. Bila je to 1968., jedna od onih godina koje se rijetko javljaju kroz povijest, a za koju možemo reći: "Nakon toga više nikad ništa nije bilo isto." Tada je profesor ekologije Morton Shelly Hilbert, u suradnji s američkom službom javnog zdravlja, odlučio organizirati ekološki simpozij na Sveučilištu u Michiganu gdje je predavao, prvenstveno kako bi prvo osvijestio svoje studente, a potom i ostalo stanovištvo o sve aktualnijem problem zagađenja okoliša. 

 

Bio je to zapravo začetak uspostave onog što danas zovemo Dan Zemlje, a koji je prvi put nazvan tim imenom dvije godine kasnije, 1970. godine, kada mu je to ime dodijelio Gaylord Nelson, senator američke savezne države Visconsin. Na prvom takvom danu sudjelovalo je čak 20 milijuna ljudi, a od onda broj stalno raste da bi danas porastao na punih 500 milijuna simpatizera. Ono što je Nelsona zapravo najviše potaklo na organizaciju Dana Zemlje bilo je masovno izljevanje nafte oko Santa Barbare u Kaliforniji 1969. godine te ljutnja zbog frapantne razine pasivnosti tadašnjeg američkog političkog vrha kako bi se taj gorući problem riješio i pokušale makar umanjiti posljedice devastacije. Od tada je odlučeno da će se na svakom sveučilištu u Sjedinjenim Američkim Državama obilježavati dan svjesnosti o ekološkim pitanjima, a takva slavlja kasnije su prerasla u međunarodno priznate ceremonije kojima su svoj blagoslov dali i Ujedinjeni Narodi. 

 

priroda

 

Možda se pitate, zašto je baš 22. travnja odabran za ekološki praznik? Nelson je svojedno izdao priopćenje u kojem je izjavio kako smatra da je tjedan između 19. i 25. travnja pogodan jer je vrijeme već dovoljno lijepo, razdoblje se ne podudara s proljetnim praznicima u Sjedinjenim Američkim Državama i u pravilu se ne bi trebalo podudariti s obilježavanjem Uskrsa. Zašto je u konačnici odluka pala baš na 22. travanj nitko doista ne zna, a Nelson je 2005. godine svoju tajnu ponio u grob. Međutim, odmah po proglašenju tog datuma javili su se skeptici koji su optužili Nelsona kako na takav način koketira s, ni više ni manje, već - komunizmom.

 

Naime, 22. travnja 1970. navršilo se je točno stotinu godina od rođenja ruskog revolucionara Vladimir Iljiča Ljenjina. Poznati američki časopis Time napisao je, odmah nakon organizacije prvog Dana Zemlje, kako se zapravo radi o komunističkoj prevari, a citirali su i jednu od članica udruge Kćeri američke revolucije, čije članice su inače žene kojima su preci bili među potpisnicima Američke deklaracije o neovisnosti 1776. godine, tzv. bostonske čajanke iz 1773. godine te sudionicima američkog rata za neovisnost protiv Engleza. Dotična članica izjavila je kako se radi o 'subverzivnom planu koji ima za cilj stvoriti okoliš za njihovu djecu koji odgovara nečijim skrivenim namjerama' jasno aludirajući, naravno, na simpatizere boljševizma. Vjerojatno nećete biti iznenađeni kada vam kažemo da je mamac zagrizao i prvi direktor FBI-a, J. Edgar Hoover, koji je odmah naredio da se prosvjednici koji sudjeluju na paradama povodom Dana Zemlje nadziru. Pravu istinu, ima li odabir 22. travnja kao Dana Zemlje veze s Leljinom i komunizmom nismo doznali nikada, ali možemo vam odmah reći da Lenjin nije bio poznat kao osoba s previše sofisticiranim osjećajem za okoliš i njegovu čistoću. Štoviše, budimo pošteni, sofisticiranost nikad nije bila obilježje koje bi se baš moglo pripisati komunistima.

 

priroda_3

U svakom slučaju, što god da bio pozadinski motiv zbog kojeg je čitava priča počela, smatramo kako nikako ne može biti loše paziti na okoliš unutar kojeg živimo, naravno, bez odlaska u ekstreme i pretvaranja razumne brige za okoliš u ekološki psiho-terorizam koji nam nameće osjećaj krivnje jer smo bacili papirić od žvakaće gume u pogrešnu kantu za smeće. Ipak, mislimo kako se ljepotu i čistoću planeta Zemlje nikako ne može očuvati ukoliko se discipliniramo samo na taj jedan dan. Briga o okolišu unutar kojeg živimo mora postati dio našeg svakodnevnog života, dio našeg uobičajenog ponašanja, mora proizlaziti iz kućnog odgoja i biti neizostavni dio svakog civiliziranog društva. 


Ne treba proglašavati posebnim ono što bi zapravo trebalo biti svakodnevno. {jathumbnail off}

FaLang translation system by Faboba

2012. © Fizzit.net

Top Desktop version