Fizzit v2

Filozofija i religija

krunica

 

Gotova je korizma. Nekima je poslužila kao razdoblje istinske samorefleksije, propitivanja o sebi, vlastitim grijesima i nesavršenostima, nekima kao test discipline i izazov snage volje u odricanju od onog što im je drago i svakodnevno, a nekima kao sasvim obično razdoblje u kojem je jedina vidljiva promjena do koje je došlo ona na termometru. Završila je, kako to uvijek biva, u posljednji četvrtak prije Uskrsa i tada je počelo tzv. Uskrsno ili Vazmeno trodnevlje.

Opširnije...

> O Uskrsnom trodnevlju - što predstavljaju Veliki četvrtak, petak i subota?

krunica

 

Gotova je korizma. Nekima je poslužila kao razdoblje istinske samorefleksije, propitivanja o sebi, vlastitim grijesima i nesavršenostima, nekima kao test discipline i izazov snage volje u odricanju od onog što im je drago i svakodnevno, a nekima kao sasvim obično razdoblje u kojem je jedina vidljiva promjena do koje je došlo ona na termometru. Završila je, kako to uvijek biva, u posljednji četvrtak prije Uskrsa i tada je počelo tzv. Uskrsno ili Vazmeno trodnevlje.

Ažurirano Subota, 19 Travanj 2014 15:06

Hitovi: 4448

Opširnije...

slatkisi

 

Pitanje koje su danas mnogi od nas mogli čuti bilo je: 'A čega ćeš se ti odreći u korizmi?' Popularan Facebook također je preplavljen statusima o odricanju od ovoga ili onoga koji se kreću od ozbiljnih poruka pa sve do nekad više, a nekad manje duhovitih pošalica. Tako, recimo, jedna moja prijateljica piše kako je nakon duljeg intenzivnog razmišljanja odlučila u korizmi se odreći – intenzivnog razmišljanja. Korizma kao pojava, usudim se reći, više ne dotiče samo one koji se deklariraju kao vjernici već je razgovor o njoj i o odricanjima koja uz nju dolaze postao svojevrsni društveni trend, baš kao što u trend dođu, recimo, platformke s visokom potpeticom ili traperice s nisko postavljenim strukom.

Opširnije...

> Čega se odreći u korizmi?

slatkisi

 

Pitanje koje su danas mnogi od nas mogli čuti bilo je: 'A čega ćeš se ti odreći u korizmi?' Popularan Facebook također je preplavljen statusima o odricanju od ovoga ili onoga koji se kreću od ozbiljnih poruka pa sve do nekad više, a nekad manje duhovitih pošalica. Tako, recimo, jedna moja prijateljica piše kako je nakon duljeg intenzivnog razmišljanja odlučila u korizmi se odreći – intenzivnog razmišljanja. Korizma kao pojava, usudim se reći, više ne dotiče samo one koji se deklariraju kao vjernici već je razgovor o njoj i o odricanjima koja uz nju dolaze postao svojevrsni društveni trend, baš kao što u trend dođu, recimo, platformke s visokom potpeticom ili traperice s nisko postavljenim strukom.

Ažurirano Četvrtak, 06 Ožujak 2014 10:13

Hitovi: 4588

Opširnije...

jezik

 

Jedan od najvećih filozofskih umova svih vremena, Immanuel Kant, u svojoj je Kritici čistog uma postavio dva pitanja: 'Što mogu znati?' i 'Koje će stvari zauvijek ostati nedokučive ljudskom razumu?' Inspiriran njegovim učenjem, austrijski filozof Ludwig Josef Johann Wittgenstein, inače podrijetlom iz dobrostojeće bečke obitelji, napisao je jedno od najznačajnijih djela moderne filozofije, Tractatus Logico-Philosophicus. Djelo je prvi put objavljeno 1921. godine, a Wittgenstein je njegovo pisanje započeo kao ratni zarobljenik u Prvom svjetskom ratu. Mada ima svega oko 70 stranica, izuzetno je kompleksno i predstavlja istinski izazov za svakog ljubitelja filozofije.

Opširnije...

> Demistificiramo filozofiju: Ludwig Wittgenstein i jezik kao sredstvo poimanja svijeta

jezik

 

Jedan od najvećih filozofskih umova svih vremena, Immanuel Kant, u svojoj je Kritici čistog uma postavio dva pitanja: 'Što mogu znati?' i 'Koje će stvari zauvijek ostati nedokučive ljudskom razumu?' Inspiriran njegovim učenjem, austrijski filozof Ludwig Josef Johann Wittgenstein, inače podrijetlom iz dobrostojeće bečke obitelji, napisao je jedno od najznačajnijih djela moderne filozofije, Tractatus Logico-Philosophicus. Djelo je prvi put objavljeno 1921. godine, a Wittgenstein je njegovo pisanje započeo kao ratni zarobljenik u Prvom svjetskom ratu. Mada ima svega oko 70 stranica, izuzetno je kompleksno i predstavlja istinski izazov za svakog ljubitelja filozofije.

Ažurirano Subota, 28 Prosinac 2013 17:34

Hitovi: 6687

Opširnije...

horizont

 


Što je čovjek? Nekako intuitivno svatko od nas znat će prepoznati pripadnika ljudske vrste kad ga ugleda i bez sumnje će znati razlikovati čovjeka od biljke, životinje ili predmeta. No što kad treba, u skladu s temeljnim pravilima definiranja pojmova - gdje definicija nečeg mora obuhvatiti ama baš svaki primjerak definiranog objekta no i ništa više od toga – treba definirati čovjeka? Mnogi filozofi, još doba antičke Grčke do danas, to su pokušavali, niti jedan nije do kraja uspio.

Opširnije...

> Demistificiramo filozofiju: Martin Heidegger i smrt kao horizont

horizont

 


Što je čovjek? Nekako intuitivno svatko od nas znat će prepoznati pripadnika ljudske vrste kad ga ugleda i bez sumnje će znati razlikovati čovjeka od biljke, životinje ili predmeta. No što kad treba, u skladu s temeljnim pravilima definiranja pojmova - gdje definicija nečeg mora obuhvatiti ama baš svaki primjerak definiranog objekta no i ništa više od toga – treba definirati čovjeka? Mnogi filozofi, još doba antičke Grčke do danas, to su pokušavali, niti jedan nije do kraja uspio.

Ažurirano Nedjelja, 16 Veljača 2014 20:47

Hitovi: 5459

Opširnije...

samorefleksija

 

Još u prvoj polovici 17. stoljeća francuski filozof Rene Descartes tvrdio je kako je moguće biti svjestan postojanja sebe samog kao svjesnog bića uz istovremeno sumnjanje u postojanje svijeta oko sebe. I ne samo tome. Možemo čak sumnjati i u stvarno postojanje vlastitog tijela. Tri stoljeća kasnije španjolski filozof Jose Ortega Y Gasset tu tvrdnju proglasio je besmislenom iskazavši stav kako nema smisla percipirati sebe kao odvojen entitet od ostatka svijeta.

Opširnije...

> Demistificiramo filozofiju: Jose Ortega Y Gasset i Hajime Tanabe - kako nam filozofija pomaže mijenjati sebe

samorefleksija

 

Još u prvoj polovici 17. stoljeća francuski filozof Rene Descartes tvrdio je kako je moguće biti svjestan postojanja sebe samog kao svjesnog bića uz istovremeno sumnjanje u postojanje svijeta oko sebe. I ne samo tome. Možemo čak sumnjati i u stvarno postojanje vlastitog tijela. Tri stoljeća kasnije španjolski filozof Jose Ortega Y Gasset tu tvrdnju proglasio je besmislenom iskazavši stav kako nema smisla percipirati sebe kao odvojen entitet od ostatka svijeta.

Ažurirano Nedjelja, 10 Studeni 2013 22:37

Hitovi: 3763

Opširnije...

2012. © Fizzit.net

Prijava or Registracija

Facebook user?

You can use your Facebook account to sign into our site.

Log in with Facebook

LOG IN

Registracija

User Registration
or Odustani