Kategorija: Filozofija i religija Napisao/la G.M.

Ono što danas predstavljaju poznati glumci i pjevačke zvijezde bio je, u prvoj polovici 19. stoljeća, njemački filozof Georg Hegel. Njegova temeljna ideja bila je kako su svi fenomeni koji nas na ovome svijetu okružuju dio jednog zajedničkog Duha koji s vremenom te iste fenomene prepoznaje kao dijelove sebe i onda ih reintegrira. Taj proces reintegracije Hegel je nazvao dijalektičkim, a nama laicima poznat je kao povijest. Za sada zvuči pomalo zbunjujuće, zar ne?
Kategorija: Filozofija i religija Napisao/la G.M.

'Krivo je društvo'. Vjerujemo kako ste mnog puta čuli ovu paradigmu koja je svoju popularnost stekla još negdje sedamdesetih godina prošlog stoljeća i zadržala je sve do današnjih dana, posebno u neoliberalnim, ljevičarskim krugovima. Ipak, pitanje koje ovdje valja postaviti jest: što je to zapravo društvo? Odgovor na njega pokušao je dati, još u 18. stoljeću, irski filozof Edmund Burke koji je društvo percipirao kao partnerstvo, odnosno kao nepisani ugovor među ljudima.
Kategorija: Filozofija i religija Napisao/la G.M.

Jeste li ikada bili u Kalinjingradu? Među svim svojim prijateljima, kolegama i poznanicima kojima sam ikada postavila ovo pitanje, nitko mi nikada na njega nije potvrdno odgovorio. Kalinjingrad je danas glavni grad tzv. Kaliljingradske oblasti, snažno militarizirane Ruske enklave površine od oko 15.000 kvadratnih kilometara koja graniči s Litvom na sjeveru, Poljskom na jugu i Baltičkim morem na zapadu. Pod njemačkim imenom Königsberg bio je glavni grad Prusije od 1466. do 1701. da bi tu ulogu potom preuzeo Berlin, a Kalinjingrad je ostao, sve do 1871. glavnim gradom njemačke pokrajine Istočna Prusija. Upravo u to doba u njemu je živio i djelovao jedan od najvećih velikana u povijesti filozofije, Immanuel Kant. Za grad je bio toliko vezan da ga tijekom čitavog svog osamdesetogodišnjeg života nikada nije napustio.
Kategorija: Filozofija i religija Napisao/la G.M.

Svim čitateljicama i čitateljima fizzita koji danas slave Uskrs od srca ga čestitamo.
Kategorija: Filozofija i religija Napisao/la G.M.

Hoće li sunce sutra sigurno zaći? Izuzmemo li slobodnu pjesničku interpretaciju ovog upita, on doista zvuči nekako blesavo. Pa naravno da hoće, svi to znamo. No kako to znamo? Možda smo, jednom davno, još u školskim klupama, to pročitali. Ali čak i da nismo, ta činjenica nam je odavno poznata. Odakle? Pitanja ovog tipa koja su u konačnici trebala dati odgovor na ono najveće, odakle nam znanje, postavio je sebi škotski filozof David Hume još u 18. stoljeću.