Fizzit v2

Switch to desktop Register Login

Hrvatska

Ministri ipak u NO, unatoč protivljenju EU

majmuni

 

Unatoč činjenici da je Hrvatski ulazak u EU ovisan o ocjeni monitoring komisije EU, i unatoč tome da je komisija u prvom izvješću izrazila nezaodvoljstvo činjenicom da vlada namjerava imenovati Čačića u NO INE, među ostalim, premijer Milanović odlučio je ispuniti veliku želju svog prvog potpredsjednika vlade i ignorirati preporuke EU.

»Naša odluka je da se ni pod kojim uvjetima nećemo odreći obveze prema hrvatskim građanima da u posebnim okolnostima u nadzorne odbore imenujemo političare«, rekao je Milanović na konferenciji za novinare. Je li spašavanje Čačića obveza prema hrvatskim građanima, nije pojasnio.

 

Dodao je kako je primjedba EK-a »pomalo čudna«, jer to pitanje nema veze s europskim pravom i to isto rade neke članice Unije. »Zato bi bila zanimljiva rasprava na Vijeću za opće poslove EU-a gdje bi se barem deset država suočilo s činjenicom da rade to isto«, rekao je predsjednik vlade.

 

Ovdje treba reći da je to jednostavno laž. Ukoliko su takve zemlje Zoranu Milanoviću poznate, neka navede koju. Koliko je nama poznato, na stranu sad EU i je li to dobro za Hrvatsku da Čačić bude u nadzornom odboru INA-e, ne postoji "niz" niti "deset" država EU u kojima se ministri imenuju u nadzorne odbore. Postoje samo dva specifilčna slučaja u Njemačkoj da parlament, a ne vlada, imenuje povjerenika u NO.

 

U posljednjem broju tjednika "Objektiv" se na tu problematiku osvrnula i bivša ministrica Vesna Škare Ožbolt.

 

Kad smo kod toga, ne stoji ni priča o tome da je Hrvatska izgubila kontrolu nad INA-om isključivo zahvaljujući Sanaderu, jer se ona već zakonom o privatizaciji INA-e  iz 2002., objavljenom u Narodnim novinama, obvezala spustiti svoj udio na manje od 25% + 1 dionice do dana ulaska RH u EU, dakle - ispod razine na kojoj bi mogla sudjelovati u strateškim odlukama.

 

U nastavku, u odgovoru na izravno pitanje je li Komisiji apsolutno neprihvatljivo da ministri sjede u nadzornom odboru naftne kompanije INA, rekao je da predstavnici Komisije nisu a priori odbacili tu mogućnost, ali su istaknuli da se mora stvoriti učinkovit sustav obrane kako bi se spriječio sukob interesa u takvim slučajevima.

 

Pojasnio je da će njegov kabinet u nadzorne odbore tvrtki u državnom vlasništvu u pravilu angažirati profesionalce i nekoliko puta ponovio da se neće odreći prava intervenirati i drugačije, jer »imamo jake argumente«. No, već nas je prije ministrica Pusić uvjeravala da je "uvjerila EU" i podastrla argumente, da bi se pokazalo da to baš i nije tako.

 

Po Milanovićevim riječima, odredba o neimenovanju političara u nadzorna tijela nametnuta je prošloj vladi Jadranke Kosor koja je bila opterećena korupcijom. »Ovo je drugačija vlada, nije korumpirana, ovo je lijeva, stručna i demokratska vlada«, naglasio je premijer.

 

Ovdje također valja napomenuti da niti jedan ministar iz vlade J. Kosor nije optužen za korupciju, i da je upravo za mandata njene vlade pokrenuto nekoliko velikih antikorupcijskih istraga uključujući onu protiv Sanadera. Isto tako nije istina da ova vlada nije opterećena korupcijom - već u startu postoji nekoliko slučajeva od Ferenčaka do najnovijeg imenovanja osobe pod istragom u kabinetu minstrice Holy. Kako će Milanović uvjeriti EU da su lijeve vlade poštenije i stručnije, također je nejasno. Takva percepcija ipak ostaje rezervirana samo za Balkan.

 

Upitan što namjerava učiniti vezano za ostale primjedbe Komisije, Milanović je rekao da mu nije jasno što je EK mislila kada je u izvješću navela da treba nastaviti s privatizacijom INE i Telecoma, a najavio je nastavak privatizacije brodogradilišta. Mi bismo mu preporučili da pogleda pravne stečevine EU i već spomenute hrvatske zakone o privatizaciji tih firmi u Narodnim Novinama, jer tamo jasno piše što je EK mislila. Naime, strateški udjeli države u firmama poput INE i Telecoma nisu dozvoljeni.

 

Kazao je i da je zadovoljan izvješćem EU. »Glavno izvješće o monitoringu bit će na jesen ove godine, ovo je prolazno vrijeme koje smo dobili i ono je vrlo dobro«, zaključio je premijer. A u tom izvješću piše: »Prvi koraci koje je poduzela nova vlada u vezi s pravilima o sukobu interesa predmet su zabrinutosti, posebice u pogledu nadzornih i upravnih odbora javnih poduzeća«, i dodaje da su ranije odredbe o kriterijima za ta imenovanja odbačeni. Ima li premijer razloga za zadovoljstvo?

 

U izvješću se, nadalje, kaže, vezano uz poglavlje o slobodnom kretanju kapitala, da se »dodatna pozornost mora posvetiti izmjenama Zakona o privatizaciji INA-e i Zakonu o privatizaciji Telecoma«.

 

Mnogo je  truda uloženo u približavanje Hrvatske EU standardima. Na usklađivanje hrvatskih zakona s EU pravnom stečevinom potrošeno je možda i više novca nego što je dobiveno iz EU fondova. No svi veliki u tom pravcu, mogli bi, u završnici, pasti u vodu, zbog osobnih interesa "Prvog potpredsjednika vlade" i ignorancije premijera.

FaLang translation system by Faboba

2012. © Fizzit.net

Top Desktop version