Fizzit v2

Switch to desktop Register Login

Hrvatska

Željka Markić: 'Udar na Ustav? To rade oni koji bi uveli moratorij na referendum'

markic

 

Porazgovarali smo sa ženom koja je uspjela ujediniti sve bitne političke stranke, medije, i režimske udruge protiv sebe, zahtjevajući pošteniji i transparentniji izborni sustav.


"Ne, za sad još ne znamo koliko je potpisa prikupljeno, a ne bih željela govoriti napamet dok nemamo podatke", kaže nam Željka Markić na naše pitanje o onom što nas je prvo zanimalo - koliko je prikupljeno potpisa. No, kaže da s prikupljanjem potpisa ide dobro.

 

Najviše je primjedbi od strane HDZ-a na račun toga da bi usvajanjem vašeg prijedloga bila oštećena dijaspora, odnosno da je zanemarena?

Dijaspora je svakako uskraćena postojećim zakonom. Tu nepravdu su jednoglasno uveli SDP i HDZ, ograničivši broj zastupnika iz dijaspore na tri neovisno o broju birača. Našim prijedlogom ne bi se ništa mijenjalo za dvije izborne jedinice, onu za državljane koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, i onu za zastupnike nacionalnih manjina. Obje jedinice sadrže nepravednosti, i mi očekujemo da će to rješavati Sabor u okrivu novog izbornog zakona, ukoliko dođe do referenduma i rezultat bude pozitivan.

 

Mi te jedinice ovim prijedlogom nismo mogli dirati, jer prijedlog koji nudimo za referendumsko izjašnjavanje mora biti zaokružen i, prije svega, u skladu s Ustavom. Zbog toga nismo mogli dirati u pojedine segmente, no očekujemo da se ta nepravda ispravi u Saboru. Naime pitanja glasovanja dijaspore i nacionalnih manjina su povezana.

 

Čuju se i primjedbe, od strane Zelića iz GONG-a da bi cijela Hrvatska zapravo bila jedna izborna jedinica, jer Sabor vjerojatno ne bi do izbora usvojio novi zakon o izbornim jedinicama, a tada bi izborni prag bio spušten na svega dva posto, pa bi po njemu svatko mogao ući u Sabor?

Naravno, mi očekujemo opstrukcije, kao i kod prošlog referenduma, i računamo s mogućnošću da pokušaju kao i obično izigrati volju birača tako što, nakon usvajanja ustavnih promjena koje na snagu stupaju automatski u slučaju uspjeha referenduma, ne bi prije izbora donijeli novi zakon o izbornim jedinicama, što Zelić već najavljuje.

 

Zato smo naveli prag od 2% kao zaštitini osigurač. Vlast mora promijeniti sve zakone u skladu s Ustavom, dakle odlučiti o novim izbornim jedinicama do idućih izbora. Broj izbornih jedinica bi se u skladu s referendumskim pitanjem morao smanjiti, tako da se iz svake bira najmanje 20 predstavnika. Ako to ne bi učinili, to jest ako bi ponovo pokušali prevariti birače i opstruirati volju naroda, stupa na snagu zaštitni osigurač da se cijela Hrvatska pretvara u jednu izbornu jedinicu, i tada bi prag za ulazak u Sabor bio 2%, ali na razini cijele Hrvatske. Sad se može ući s 5%, ali dovoljno ih je imati u samo jednoj izbornoj jedinici. Nije istina da bi se u Sabor ulazilo lakše.

 

Vaši kritičari često spominju upravo izborni prag kao problem.

Naš cilj je poboljšanje izbornog sustava koji već postoji, i njegovo usklađivanje s modernim demokracijama. Većina država koja ima ovakav izborni sustav ima i preferencijalno glasovanje. Mi imamo vrlo visoki prag na izborima, većina zemalja s ovakvim izbornim sustavom ima niži prag, 2-4%.

 

Često se spominje i da je cilj referendumske incijative taj da sebi olakšate ulazak u Sabor, odnosno politiku, i da bi u Saboru bilo masu stranaka...

(Smijeh) Ima i mnogo lakših načina za to, zar ne? To je spin koji vrte još od prošlog referenduma.

 

Ne, mi želimo izmijeniti nepravedan izborni sustav za koji je profesor Podolnjak rekao da je primjer izbornog inženjeringa, da je napravljen tako da čuva velike stranke. Oni sad kažu, uvest ćemo neki oblik preferencijalnog glasovanja, jednog dana, ali nećemo uvesti drugu stvar, da svatko izlazi sa svojom listom kandidata, kako bi te stranke predstavljale veći broj ljudi. Vi glasate za zajedničke liste stranaka od kojih svaka ima svoj program, ne znate za što zapravo glasate.

 

Ovim promjenama bi se smanjio broj stranaka u Saboru, a u najgorem bi slučaju bio - jednak. Mi sad imamo 15 stranaka u Saboru, i još 11 nezavisnih zastupnika! Tko god tvrdi da bi se smanjenjem praga na 3%, uz povećanje izbornih jedinica, povećao broj stranaka u Saboru ne govori istinu. A kamoli da bi se na ovaj način osiguravao ulazak nekog u Sabor.

 

1999. godine je promijenjen izborni zakon, a kasnije je došlo do četiri rotacije velikih stranaka na vlasti. Od onda neprekidno pada udio glasača, apstinencija raste. Smisao tih promjena je bio da se smanji zastupljenost birača, da što veći broj glasova ode velikim strankama, odnosno njihovim koalicijama.

 

Apstinencija birača je vrlo atipično ponašanje u zemlji koja ima iskustvo borbe za svoju državu, čiji su sinovi poginuli da bi Hrvatska postala demokratska i neovisna.

 

Što generira tu apatiju birača?

Već 15 godina, i četiri izborna ciklusa, ljudi glasaju i onda im se desi da oni za koje glasaju ne ulaze u Sabor. Onda misle, moj glas ništa ne vrijedi, moj glas ne može ništa promijeniti. Propali glasovi, a njih je četvrtina, odlaze za dvije velike stranke. Dvijetisućite su HSS, HSLS, i HSP imali zajedno 44 zastupnika, a danas imaju - dva!

 

Pomak je prema dvije velike stranke, to je trend koji je generirala promjena izbornog zakona iz 1999. Na izbore za europarlament je izašlo svega 20% birača!.

 

Pa i nije neko čudo, obzirom da su godinu prije toga glasali za Mimicu a dobili ženu od ministra Jakovine u Europarlamentu...

Kad govorimo o apatiji, cinizam je uz takav izborni zakon žaliti se na malu izlaznost. Svaka normalna grupa bi nakon 15 godina počela odustajati.

 

Na udaru kritika je i dopisno i elektroničko glasovanje, koje predlažate, pojavljuju se članici da se od toga odustaje, da bi se moglo hakirati sustav...

To su gluposti, plaše ljude hakerima. Dopisno glasovanje postoji u većini zemalja EU, a u mnogima i elektroničko. Hrvat koji ima državljanstvo Hrvatske i BIH, ako odluči živjeti u Hrvatskoj, može dopisno glasovati u BIH. Obratno ne može, mora ići u konzularno predstavništvo. Isto tako i Slovenac koji živi u Hrvatskoj, isto tako i Talijan. To je jedan standard koji nitko nigdje ne dovodi u pitanje.

 

Što se tiče elektroničkog glasovanja njega imaju Australija, Kanada, Finska, Italija, Njemačka, Austrija, Švicarska. Hakiranje? Gluposti, to su takve gluposti, mi imamo sustav e-građanin, imate e-banking, pa svaki sustav se može napasti!

 

Kako komentirate naslove poput 'Da se pitalo Željku Markić u Sabor bi ušle 23 stranke', 'Referendum Željke Markić pucanj je u RH', 'Markić i Crkva jurišaju na Ustav", i moj favorit, "U ime opasnih namjera", potonje je nešto čega se sjećamo iz devedesete...

(smijeh) Naslove ne bih komenitrala. Ja pucam u Hrvatsku a oni je brane (smijeh). A ovo da bi u Sabor ušle 23 stranke? Ne, sad ih ima 15 i 11 neovisnih, a primjenom naših načela bi se broj smanjio ili bi bio jednak, ali bi se znalo točno koga predstavljaju. Ne bismo imali situaciju da HNS upravlja milijardama i većinom javnih poduzeća bez potpore birača.

 

Bilo bi ih manje radi zasebnih lista. Danas koalicija od osam stranaka mora, da bi ušla u Sabor, prijeći prag od 5% kao i zasebna stranka. A kroz to se omogućuje da velike stranke drže ključeve za ulazak u Sabor, tako da male strančice koje nikog ne predstavljaju ulaze u Sabor kroz koalicijske sporazume, a istovremeno kvalitetne male stranke ne mogu ući! Male stranke su ucijenjene od velikih da uđu u koaliciju s njima, jer samostalno ne mogu prijeći prag od 5%, dok istovremeno ulaze stranke u koalicijama bez ikakve potpore.

 

To je kočnica koja priječi da u politiku uđu novi, kvalitetni ljudi. Selekcija se radi tako da se zatvara mogućnost onima koji rastu, koje birači žele, a favoriziraju se oni koji samo zahvaljujući velikim strankama mogu ući u Sabor. Njima ne odgovara da se poveća konkurencija i da se zbilja natječu stranke."


Najmanje se u medijima spominje jedan bitan moment u vašem prijedlogu, a to je da bi stranke koje se kandidiraju na parlamentarnim izborima morale skupiti 3.000 potpisa.

To do sad nije bilo regulirano. Nitko se nije žalio na odsustvo bilo kakvog kriterija pri registraciji stranke, tako se raspršuju glasovi.

 

Tako zaglušuju medijski prostor i šalju poruku da se mi stalno dijelimo. Svaka stranka bez ikakvih kriterija mora dobiti jednak medijski prostor, i onda imate nekog tko ne može skupiti sto ljudi, a on priča o tome kako bi mijenjao Hrvatsku.

 

Optužuju vas za udar na ustav, no nije li udar na ustav upravo ideja o moratoriju?

Naravno da je to ustavni udar! Nevjerojatno da oni lupaju neprekidno o tim pragovima oko referenduma. Mi smo po istom zakonu o referendumu ušli u EU! A sad je prijedlog da se to radi retrogradno. Znači li to da neće priznati referendum o braku i EU? Mi smo do sad imali samo tri referenduma, samo jedan temeljem građanske inicijative, ali oni neprekidno pričaju o tome kako bi na referendumu moglo odlučiti troje ljudi. A ista ta mogućnost postoji za parlamentarne i predsjedničke izbore.

 

Nema praga! Može i na te izbore isto tako izaći samo dvoje ili troje ljudi i izabrati Sabor i Predsjednika, ali to nitko ne spominje. Izlasnost na referendum o braku je bila puno veća nego na izborima za Europarlament.

 

Jako nam je žao da su se SDP i HDZ ujedinili protivno interesima hrvatskog društva. Svakom tko je objektivan je jasno da mi moramo promijenti način odabira ljudi koji vode državu. A čudno je da to rade u godini prije parlamentarnih izbora i pred predsjedničke izbore, da se usude tako omalovažavati birače.

 

Izvor: dnevno.hr 

FaLang translation system by Faboba

2012. © Fizzit.net

Top Desktop version